U Cetinju je održan sastanak gradonačelnika Nikole Đuraškovića sa ambasadorkom SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, u kome je gradonačelnik izrazio zabrinutost za sudbinu crkava i manastira koji nisu u vlasništvu Crnogoraca i njihove „Crnogorske pravoslavne crkve“. On je također informisao ambasadorku o stavu većine građana Cetinja prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Uoči današnjeg pohoda komita na Lovćen, postoji uznemirenost Cetinjana zbog mogućnosti postavljanja velikog krsta na guvnu kod Mauzoleja na Lovćenu, što bi signaliziralo obnovu Njegoševe kapele.
Gradonačelnik je jasno poručio da bilo kakav pokušaj postavljanja velikog krsta na Lovćenu neće biti dozvoljen, pozivajući državu da se ne ponovi greška iz prošlosti kada je Rumija odigrala značajnu ulogu. Pored toga, Đurašković je izrazio svoje ogorčenje zbog pesme i spota „Srce Srbije“ Jovane Petrović, koji su snimljeni na lokacijama u Crnoj Gori uključujući Dvorski trg, Orlov krš, Skadarsko jezero, Žabljak Crnojevića i manastir Ostrog. S obzirom na „velikosrpski projekt“, gradonačelnik je najavio moguće tužbe.
Reakcije na ovo pitanje su stigle i od strane Crnogorske konzervativne partije koja je naglasila da Lovćen igra ključnu ulogu u identitetu Crne Gore te da vlast nad Lovćenom znači vlast nad Crnom Gorom. Poručili su da Crnogorci neće dozvoliti nikome da preuzme kontrolu nad ovim simboličnim mestom.
Ovo pitanje postavlja pitanje nacionalnog identiteta i verskih prava u Crnoj Gori. Crnogorski pravoslavni crkveni pokret nastoji da povrati crkve i manastire koji su trenutno u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve. Ovo pitanje nije samo versko već je postalo i političko, a građani su podeljeni u stavovima prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Postavljanje velikog krsta na Lovćenu moglo bi dodatno pojačati tenzije između ove dve crkve i njihovih sledbenika.
Situacija na Lovćenu također budi interesovanje međunarodnih aktera poput SAD i Evropske unije. Ambasadorka SAD u Crnoj Gori intervenisala je u ovom slučaju i izrazilа svoju zabrinutost za sudbinu crkava i manastira u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve. Njena prisutnost na sastanku sa gradonačelnikom Cetinja ukazuje na važnost ovog pitanja za međunarodnu zajednicu.
Očekuje se da će se ova situacija dodatno razvijati u narednim danima, dok će reakcije građana, crkvenih organizacija i političkih aktera nastaviti da se javljaju. Pitanje verske slobode i nacionalnog identiteta će ostati ključno pitanje u Crnoj Gori, dok se zemlja suočava sa promenama u društvu i izazovima koji proizilaze iz političkih tenzija i nacionalnih podela. U međuvremenu, gradonačelnik Cetinja ostaje posvećen očuvanju identiteta Cetinja i sprečavanju bilo kakvih promena koje bi mogle ugroziti nacionalni identitet Crnogoraca.
