Najveća penzija u Srbiji će se povećati za oko 11 odsto, dostižući iznos od 255.231 dinar, što je značajno povećanje u odnosu na iznos od 112.197 dinara koliko je iznosila 2012. godine. Sa druge strane, najniža penzija za isti period će biti povećana sa 12.898 na 27.711 dinara. Ovo povećanje će se primeniti od januara naredne godine, a prema važećem Zakonu o PIO, najveću penziju će primati svi korisnici koji imaju navršenih 45 godina staža. Međutim, većina penzionera prima između najniže i prosečne penzije, koja je porasla sa 23.563 dinara u 2012. na 50.700 dinara u decembru ove godine.

Demografsko starenje predstavlja ozbiljan problem u Srbiji, sa očekivanim povećanjem broja stanovnika starih 65 i više godina u narednih trideset godina. Ekonomisti predviđaju da će do 2050. biti manje od dva radnika na svakog penzionera, što predstavlja izazov ne samo za Srbiju, već i za razvijenu Evropu.

Penzioneri sa najnižim primanjima bi mogli biti oštećeni linearnim povećanjem, te neke zemlje primenjuju model koji postavlja limit za povećanje penzija kako bi se obezbedila socijalna pravda. Međutim, ovaj model nije u skladu sa Ustavom Srbije, te bi bilo potrebno pronaći druge načine za podršku najsiromašnijim penzionerima. Takođe, problem najnižih penzija proizilazi iz nedovoljnih uplata poreza i doprinosa tokom radnog veka, kao i lošeg finansijskog stanja firmi u kojima su radili.

Za kategoriju poljoprivrednika, najniža penzija će biti povećana sa 19.644,74 dinara na 21.786,02 dinara od januara 2024. godine. Podaci Fonda PIO pokazuju da su žene, zbog dužeg životnog veka, prosečno primale starosnu penziju 21 godinu, dok su muškarci primili penziju 17 godina. Dodatno povećanje prinadležnosti za penzionere već je najavljeno za kraj 2025. godine.