Nakon gotovo pola godine od održanog popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, građani nestrpljivo čekaju rezultate. Uprava za statistiku (Monstat) nedavno je raspisala tender za nabavku softvera koji će se koristiti za kontrolu podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenima tokom popisa. Rezultati popisa još nisu objavljeni jer je softver taj koji će ih saopštiti, a očekuje se da će to biti ključno za informacije o naciji, religiji i jeziku stanovnika.

Sporazum između vlasti i opozicije predviđao je izbor firme putem tendera za izradu softvera koji bi prebrojao i kategorizovao stanje nacije u Crnoj Gori. Tender je kasnio pet meseci, iako je trebao biti raspisan u januaru, a ostaje da se vidi kako će softver rešiti problem kontrole i prebrojavanja populacije prema nacionalnoj, jezičkoj i verskoj pripadnosti.

Politički analitičar Igor Damjanović smatra da je najvažnije što je popis konačno sproveden nakon dve godine odlaganja. Rezultati popisa mogu biti bolni za bivši režim, posebno u regionima poput Plava, Rožaja i Gusinja, gde je broj stanovnika znatno manji od broja birača koji tradicionalno glasaju za Demokratsku partiju socijalista (DPS) ili njihove partnere iz Bošnjačke stranke. Takođe, očekuje se da će većina građana kao maternji jezik označiti srpski jezik, dok je manji broj stanovnika istaknuo crnogorski jezik koji je ustavno proglašen kao zvanični.

Prema nezvaničnim rezultatima, većina građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, dok se veći broj izjasnio kao pripadnici srpskog naroda. Navodno, postoji i određeni broj nacionalnih Crnogoraca, dok se crnogorskim jezikom služi manji procenat stanovništva. Damjanović veruje da će rezultati popisa otkriti apsurdnosti i totalitarni karakter države Crne Gore, te će aktuelnoj vladi postaviti obavezu da rešava pitanje biračkih spiskova u mestima gde broj birača prelazi broj stanovnika, kao i da razmotri neophodne promene u ustavu.

U zaključku, rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori će imati značajan uticaj na političku, kulturnu i socijalnu situaciju u zemlji. Očekuje se da će konačni podaci pružiti jasniju sliku o etničkom, jezičkom i verskom sastavu stanovništva, kao i da će dovesti do promena na nivou zakonodavstva i političke scene. Građani zemlje s nestrpljenjem iščekuju objavu rezultata i nadaju se da će to doneti transparentnost i fer reprezentaciju njihovih identiteta.