U posljednjih nekoliko godina u Crnoj Gori zabilježen je znatan porast broja abortusa, što je i podaci Instituta za javno zdravlje potvrdili. Od 2017. do 2020. godine u zemlji je izvršeno čak 5.000 abortusa, od kojih je više od polovine bilo namjernih prekida trudnoće. Istovremeno, prema podacima Zavoda za statistiku, u istom periodu rođeno je 117.346 beba, pri čemu je broj muške djece veći za 4.606 u odnosu na broj djevojčica.
Istraživanje UN-ovog Populacionog fonda je pokazalo da se Crna Gora nalazi u grupi zemalja sa najvećim disbalansom u odnosu na spol novorođene djece. Naime, uobičajen odnos između muške i ženske novorođenčadi je 105:100, dok je u Crnoj Gori ovaj omjer 110:100. Glavni razlog za ovu nepravilnost je selektivni abortus, koji je direktna posljedica patrijarhalnih uvjerenja.
Doktorska disertacija dr. Jovane Davidović na temu selektivnog abortusa u Crnoj Gori pokazuje da je u proteklih 20 godina u zemlji zabilježena znatna razlika u broju muške i ženske novorođenčadi, s tendencijom rađanja više dječaka nego djevojčica. Stoga, normalna razlika između muške i ženske novorođenčadi, koja bi trebala biti između 130 i 165, nije postignuta.
Nadalje, istraživanje je pokazalo da veliki broj građana smatra da žena nije potpuna osoba ako nije majka, što dodatno pridonosi pritisku na žene da rađaju. Paradoksalno je da dio ispitanika podržava selektivni abortus, iako istovremeno zagovara potpunu zabranu abortusa. Kada je UN-ov Populacioni fond izrazio zabrinutost zbog ovog problema, mediji su uglavnom izvještavali u skladu s profesionalnim standardima, ali su rijetko istraživali temu u dubini.
Četvrtina medijskih objava vezanih uz selektivni abortus bila je samo posredno povezana s ovom praksom, dok je samo mali broj medija istraživao problematiku u dubini. S obzirom na ozbiljnost situacije, važno je da javnost bude informirana o posljedicama selektivnog abortusa i da se poduzmu mjere kako bi se ova praksa suzbila.
