U najdubljim dijelovima okeana, ispod 4.000 metara, visok pritisak i niska temperatura stvaraju uslove koji uzrokuju rastvaranje kalcijum-karbonata, materijala od kojih morske životinje prave svoje oklope. Ovo je fenomen koji je povezan sa okeanskom acidifikacijom površinskih voda zbog apsorpcije ugljen-dioksida od fosilnih goriva. Istraživanja su pokazala da se usljed povećanja koncentracija ugljen-dioksida u okeanu, njegov PH smanjuje, a duboka zona u kojoj se rastvara kalcijum-karbonat raste, uz izražen porast lizoklina.
Lizoklin predstavlja prelaznu zonu u kojoj kalcijum-karbonat postaje sve nestabilniji i počinje da se rastvara. To može dovesti do velikih nedovoljno zasićenih (kiselih) oblasti na morskom dnu. Dubina kalcitne saturacije označava gornju granicu lizoklina, iznad koje su sedimenti bogati kalcijum-karbonatom i okeanska voda superzasićena.
Nedavna studija je pokazala da dubina kalcitne kompenzacije predstavlja biološku granicu između različitih životnih sredina na morskom dnu. Za mnoge vrste morskih organizama, nedovoljno zasićena (kisela) sredina ispod ove granice može biti nepovoljna za opstanak. Očekuje se da će podizanje dubine kalcitne kompenzacije za 300 metara uticati na stanje morskog dna i životinjskog svijeta, te smanjiti povoljne uslove za morske organizme.
Pored fenomena koji utiču na dubinu kalcitne kompenzacije, klimatske promjene također imaju negativne posljedice na morski ekosistem. Topljenje leda i porast temperature vode utiču na smanjenje kiseonika i povećanje temperature vode, što može dovesti do gubitka vrsta i suženja prostora za život morskih organizama.
Ovi fenomeni također imaju ekonomske posljedice, posebno za zemlje sa ekskluzivnim ekonomskim zonama. Predviđa se da će neke zemlje, poput Bermude, biti posebno pogođene porastom dubine kalcitne kompenzacije, što će uticati na ekonomiju i ribarstvo ovih zemalja. Globalno gledano, već je veliki dio dubokog mora kiseo, a predviđa se da će polovina dubokog mora postati kiselija do kraja vijeka.
Ovi nalazi su tek početak istraživanja o uticajima klimatskih promjena na morski ekosistem. Važno je nastaviti istraživanja i pratiti promjene u okeanima kako bismo bolje razumjeli uticaj čovjeka na životinjski svijet u moru. Sve ovo ukazuje na hitnu potrebu za globalnom akcijom kako bismo sačuvali okeane i morski ekosistem za buduće generacije.
