Istraživači sa Kembričkog univerziteta, Univerziteta Kolorado u Bolderu i Tehničkog univerziteta u Delftu koristili su tehnike vještačke inteligencije kako bi mapirali djelimično istopljeni snijeg na antarktičkim ledenim policama. Otkrili su da se 57% vode nalazi u obliku djelimično istopljenog snijega, dok se preostalih 43% nalazi u jezerima na površini.

Sa povećanjem temperature, sve više vode nastaje topljenjem na površini ledenih polica oko Antarktika. Ova voda može dovesti do nestabilnosti ili kolapsa ledenih polica, što rezultira porastom nivoa mora. Djelimično istopljeni snijeg i akumulirana voda mogu dovesti do 2,8 puta većeg topljenja u poređenju sa standardnim klimatskim modelima, zbog veće apsorpcije toplote.

Svakog ljeta se voda zadržava na površinama antarktičkih plutajućih ledenih polica. Prethodna istraživanja su pokazala da ova jezera mogu izazvati lomljenje i kolaps ledenih polica, jer težina vode može prouzrokovati savijanje ili pucanje leda. Međutim, uloga djelimično istopljenog snijega u stabilnosti ledenih polica je bila manje poznata.

Pomoću satelitskih snimaka je moguće mapirati jezera nastala topljenjem, ali je teže identifikovati djelimično istopljeni snijeg jer može biti zamenjen drugim stvarima, poput oblaka. Međutim, upotrebom tehnika mašinskog učenja, istraživači su uspjeli dobiti jasniju sliku.

Istraživače zanima koliko je djelimično istopljeni snijeg prisutan tokom antarktičkog ljeta i kako se to mijenja s vremenom. Njihovi modeli su pokazali da je više od polovine (57%) vode na antarktičkim ledenim policama tokom januara u obliku djelimično istopljenog snijega, dok se preostalih 43% nalazi u akumulacijama vode nastalih topljenjem.

Vodene otopine imaju uticaj na stabilnost plutajućih ledenih polica, a sa porastom temperatura i stopama topljenja na Antarktiku, ove otopine mogu proširiti pukotine u ledu, prouzrokujući lomljenje i kolaps ledenih polica. Takođe, djelimično istopljeni snijeg i jezera, zbog svoje tamnije boje, apsorbuju više toplote, doprinoseći većem topljenju snijega.

Ovaj dodatni faktor topljenja trenutno nije uključen u klimatske modele, što može dovesti do nedovoljnog predviđanja topljenja ledene ploče i stabilnosti ledenih polica. U budućnosti, mjesta na Antarktiku koja trenutno nemaju vodu ili djelimično istopljeni snijeg mogu se mijenjati sa sve toplijom klimom, doprinoseći potencijalnom porastu nivoa mora.

Rezultati ovog istraživanja jasno ukazuju na važnost razumijevanja uloge i uticaja djelimično istopljenog snijega na stabilnost antarktičkih ledenih polica. Dalja istraživanja su neophodna kako bi se bolje predvidjeli izazovi koje donosi globalno zagrijavanje i topljenje Arktika.