Crna Gora se suočava s ozbiljnom demografskom krizom, koja se manifestira kroz smanjenje broja stanovnika i neravnomjernu distribuciju stanovništva u zemlji. Podaci s popisa stanovništva pokazuju da se broj stanovnika smanjuje, dok se broj stranaca povećava. Najviše stanovnika se koncentrira u većim gradovima poput Podgorice, Nikšića, Bara i Bijelog Polja, dok ruralna područja, posebno na sjeveru zemlje, bilježe dramatičan pad broja stanovnika.

Profesor Miroslav Doderović s Univerziteta Crne Gore ističe da je situacija alarmantna, s obzirom na to da se broj stanovnika na sjevernom dijelu zemlje smanjio za 25.258 u odnosu na prethodne popise. Mnoga sela su napuštena, a broj naselja s deset ili manje stanovnika se povećava. Na teritoriji Cetinja, na primjer, u 16 sela više nitko ne živi, dok u još 42 sela ima od jednog do deset stanovnika.

Demografski problemi se također manifestiraju kroz nedostatak mladih ljudi. Populacija mlađa od 30 godina je u opadanju, što ukazuje na buduće poteškoće u održavanju ravnoteže između radno sposobnog stanovništva i penzionera. Prema projekcijama Ujedinjenih naroda, očekuje se daljnje smanjenje broja stanovnika u Crnoj Gori do 2050. godine, što bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica za društvo i gospodarstvo zemlje.

Osim unutarnjih demografskih izazova, Crna Gora se suočava i s problemom imigracije. Prema podacima MUP-a, u zemlji živi oko 98.000 stranaca, dok je popis pokazao da ih je zapravo znatno manje. Postavlja se pitanje je li došlo do neobuhvaćanja aktualne imigracije ili je dio stranog stanovništva napustio zemlju u međuvremenu.

Kako bi se suprotstavila demografskoj krizi, Crna Gora će morati poduzeti konkretne mjere za poticanje rađanja i zadržavanje mladih ljudi u zemlji. Regionalna neravnoteža u distribuciji stanovništva također zahtijeva pažljivo planiranje i strategije za ravnomjeran razvoj cijele zemlje. U protivnom, depopulacija će se nastaviti nezaustavljivo širiti, ugrožavajući biološku supstancu zemlje i budućnost njezinih građana.