Nikola Tesla, jedan od najpoznatijih inovatora i fizičara bio je poznat po svojim neobičnim navikama, poput vježbanja nožnih prstiju svake večeri. Vjerovao je da mu ova rutina pomaže u stimulaciji moždanih stanica, iako metoda nije u potpunosti razjašnjena. Isak Njutn, koji je umro 1727. godine, bio je poznat po svojoj predanosti celibatu, a njegova predanost naučnom radu rezultirala je ogromnim doprinosima u razumijevanju prirodnog svijeta. Novija istraživanja sugeriraju da je inteligencija manje pitanje genetike, a više pitanje okoline i svakodnevnih navika.
Albert Ajnštajn, poznat po svojim genijalnim otkrićima, spavao je najmanje 10 sati dnevno i prakticirao neobične metode drijemanja. Nije nosio čarape i umjesto sandala nosio je naramenice. Iako ove navike nisu direktno ispitane u vezi s mentalnim sposobnostima, naučnici smatraju da ležerna odjeća može imati negativan uticaj na testove apstraktnog razmišljanja. Ajnštajn je ostavio važan savjet: „Važno je ne prestati ispitivati; znatiželja ima svoj vlastiti razlog za postojanje.“
Savremena istraživanja pokazuju da oko 40% razlikovanja između pametnih i manje pametnih ljudi može se pripisati okolini. Naše svakodnevne navike značajno utiču na strukturu mozga i način razmišljanja. Navike poput vježbanja nožnih prstiju, drijemanja ili nošenja neobične odjeće mogu imati uticaj na mentalnu efikasnost.
Stoga je važno istraživati nove i neobične navike kako bismo stimulisali naše moždane stanice i potaknuli našu kreativnost. Možda će neka od ovih navika donijeti iznenađujuće rezultate i poboljšati našu mentalnu efikasnost. Kako je sam Nikola Tesla rekao: „Najvažnije je izgubiti strah od neuspjeha.“ Zato budimo hrabri i istražujmo nove načine kako bismo postali još pametniji i kreativniji.
